O projektu

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Naziv projekta: Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja

Izvor financiranja: „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“, (ref. oznaka: KK.05.1.1.02.0011),

Operativni program: Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

EU Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Korisnik:  Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Partner 1: Institut Ruđer Bošković
Partner 2: Hrvatski geološki institut
Partner 3: Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Partner 4: Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet

Sažetak projekta: 

Projektom će se razviti i primijenit napredni sustav praćenja, predviđanja i izvješćivanja o stanju ekosustava riječne doline koji se dominantno koristi za poljoprivredu. Referentna lokacija je delta Neretve zbog različitosti ekoloških zona koje se izmjenjuju u prostoru, različitog načina i intenziteta korištenja, uključujući površinske vodotoke unutar riječne delte, krške vodonosnike i podzemnu vodu, poljoprivredno zemljište različitog intenziteta uređenosti, zaštićena močvarna staništa i priobalno more. Premda se problem prodora mora i zaslanjivanja površinske i podzemne vode, a time rizika od degradacije tala pojavljuje u cijelom priobalnom području Hrvatske, ti su procesi najizraženiji u delti Neretve, koja se smatra i jednim od najranjivijih područja u RH na klimatske promjene.

Cilj projekta je prikupljati prostorno i vremenski artikulirane podatke o kvaliteti vode i tla multisenzorskim učestalim motrenjem za predviđanje procesa i predlaganje rješenja za upravljanje sustavom u riziku od zaslanjenja i onečišćenja. Današnje instrumentalne tehnike za mjerenje fizikalnih i kemijskih pokazatelja u okolišu, prvenstveno tla i vode, napredne informacijske tehnologije za prikupljanje i pohranu podataka te raspoloživi alati za statističku obradu i modeliranje bit će korišteni u ovom projektu za realizaciju sljedećih specifičnih ciljeva:

  1. uspostava sustava automatskog kontinuiranog praćenja kakvoće površinske i podzemne vode na referentnim lokacijama;
  2. identifikacija i analiza promjena u vodenom i terestričkom okolišu riječne delte unutar koje se zemljište pretežno koristi za poljoprivredu;
  3. analiza i kvantifikacija složenih prirodnih (dominantno zaslanjivanje) i antropogenih (dominantno poljoprivreda) utjecaja na vode uvažavajući geomorfološke, hidrološke i pedološke značajke područja te način korištenja zemljišta;
  4. povezivanje meteoroloških podataka, podataka o zaslanjenosti i drugih podataka koji će se prikupiti tijekom trajanja projekta s podatcima o prirodu i kakvoći plodova omogućit će donošenje relevantnih zaključaka o djelovanju zaslanjenja na poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve u kontekstu klimatskih promjena;
  5. ocjena utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu u dolini Neretve s ekonomskog i socijalnog motrišta;
  6. razvoj hijerarhijski organizirane informativno-edukacijske platforme s domenama korištenja u znanstvene svrhe, za korisnike koji u zakonskom području upravljaju resursima te konačno za poljoprivredne proizvođače kojima će biti na raspolaganju ažurirani podaci potrebni za provođenje agrotehničkih mjera po standardima dobre poljoprivredne prakse.

Koristeći holistički modularni i interdisciplinarni pristup praćenju i izvješćivanju o stanju agro-eko-okoliša, u projektu su angažirani stručnjaci iz područja agronomije te ekologije i zaštite okoliša, elektrotehnike i računalstva, geologije, građevinarstva i kemije, s ciljem  određivanja  prioriteta  i definiranja mjere koje je potrebno provesti s obzirom na prijetnje i predviđene učinke klimatskih promjena. Podaci o procesima i stanju ekosustava te preporuke na temelju kojih se mogu donositi odluke o načinu upravljanja sustavima bit će na raspolaganju nadležnim tijelima državne uprave i ostalim institucijama, agencijama, nevladinim organizacijama i udrugama. Podaci će biti korišteni i za usklađivanje sa sektorskim i lokalnim planskim dokumentima i međunarodnim obavezama. Praktični doprinos ovog projekta u tom smislu je razvoj i dostupnost platforme za edukaciju i informiranje uz preporuke mjera s obzirom na procjenu rizika za agroekosustav i u konačnici na prevenciju šteta od klimatskih promjena.

  • Vrijednost projekta: 2.997.725,85 HRK
  • Ukupno prihvatljivi troškovi: 2.853.372,01HRK
  • Intenzitet EU potpore: 85%
  • Bespovratna sredstva: 2.425.366,19 HRK
  • Razdoblje trajanje projekta: 36 mjeseci – u razdoblju od siječnja 2020. do siječnja 2023.
Skip to content